Općina Cerna

130. GODINA OD OSNUTKA NARODNE ČITAONICE U CERNI

Počeci knjižničarstva u Cerni datiraju od 15. ožujka 1880.godine...

ORIGINAL PRAVILNIKA ČUVA SE U OPĆINI CERNA

Počeci knjižničarstva u Cerni datiraju od 15. ožujka 1880.godine a vezani su uz osnivanje Narodne čitaonice Cerna što je zapisano i u Pravilima narodne čitaonice Cerna ili kako bi danas rekli u Statutu. Imena koja su nam poznata a vezana su uz osnutak čitaonice su njezin predsjednik Ivankov, članovi odbora Dretvić, Miličinović, Vraničić, tajnik Tilakovac koji je najvjerojatnije zaslužan i za krasopis kojim je Statut napisan. Članovi su to osnivačkog odbora Narodne čitaonice u Cerni, a sve to znamo jer je jedan originalni primjerak, a možda i jedini primjerak Statuta sačuvan i čuva se u općini Cerna. Kako je dospio u općinu? To je priča koju je vrijedno zabilježiti.
Prilikom osnivanja narodne čitaonice u Babinoj Gredi Statut je dan na posudbu babogredcima kao predložak na uvid a sigurno i da ga vrate. Nisu ga vratili, zadržali su ga i upravo to spasilo ga je da danas imamo originalni primjerak. Zahvaljujući mjerniku Mirku Štiviću iz Babine Grede (i mojoj malenkosti koje ga od 1996.g. čuva) danas imamo dokument koji potvrđuje datum osnutak prve knjižnice u Cerni.

Moja sjećanja n čitaonicu, kako smo je zvali, sežu u 1965. godinu. Zbog nedostatka učioničkog prostora u zgradi Osnovne škole Cerna, koja se u to vrijeme sastojala od novoizgrađenog dijela i tzv. «Stare škole» zgrade koja je stajala ispred sadašnje školske zgrade a srušena je nakon dogradnje desnog krila škole i uklonjena, prvi razred je pohađao nastavu u tadašnjoj Knjižnici. U sjećanju su mi ostale police prepune knjiga pored kojih smo prolazili svakodnevno da bi ušli u prostoriju koja je bila povezana sa knjižnicom i gdje je bila uređena učionica. Svakim prolaskom između polica sa knjigama rasla je želja da zavirim u tajne skrivene među slovima, a sa druge strane učiteljica je zabranila da te knjige dotaknemo. Možda je ta želja i potakla kasnije svakodnevnu potrebu za čitanjem.
Čitaonica je djelovala negdje do 1985 godine, odnosno do dogradnje desnog krila nove škole kada je i prestala potreba za korištenjem učionice koja je bila smještena u sklopu čitaonice.
Nakon toga Dom kulture i prostor Knjižnice koristio je KUD «Tomislav» Cerna koji ih je iznajmljivao za lokalne zabave i svadbe. Prostorija razredne nastave pretvorila se u kuhinju a prostor čitaonice i police naslaganim knjigama zamijenili su kuhinjski stolovi na koje se odlagala hrana. Ranije a i u tom periodu najveći dio knjižnog fonda je uništen i nestao.
Na jednoj svadbi koja se održavala u Domu kulture a kojoj sam nazočila, prilikom ulaska u predvorje stajala je polica na vrh koje je bilo nabacano još nešto preostalih knjiga, posljednji spomen na nekadašnju čitaonicu, sve ostale knjige nestale su i uništene nebrigom i nemarom u minulom vremenu.
Godine 1991. Dom kulture iznajmljen je a 2004. g. vraćen je obitelj Ljubice Rošić i Ane Jakabi potomcima nekadašnjeg vlasnika Petra Maurina kojima je oduzet u vrijeme jugokomunističke vlasti (u čijem je vlasništvu bila i zgrada nekadašnje Mjesne zajednice te zgrada do nje u kojoj je bilo prvo sjedište poslovnice Županjske banke). Cijeli ovaj prostor trenutno je u vlasništvu poduzeća Boso Vinkovci.

Iako je Narodna čitaonice Cerna osnovana prije 130 godina, nije imala kontinuirano djelovanje, jer je osamdesetih godina prestala sa radom. To ne umanjuje njezin značaj koji je imala u širenju narodne riječi, pismenosti i kulture u Cerni.

Mnogi bi se ponosili 130- godišnjicom, no Cerna danas nema knjižnicu, svih ovih godina nije bila prioritet radi nedostatka sredstava no mogli bi razmišljati o adaptaciju nekog prostora. Nadam se da će u nadolazećem vremenu Pravila narodne čitaonice Cerna iz 1880. godine naći svoje pravo mjesto gdje će biti izložen na uvid zainteresiranima u novootvorenoj Knjižnici i čitaonici Cerne.

Veronika Tomljenović