Pokladno jahanje

U slavonskim je selima konjogojstvo danas dio folklornog života. U prošlosti konj Šokcima nije bio samo radna životinja nego i nezaobilazna pomoć u ispunjavanju obveza na Granici. Zbog toga su prema konjima oduvijek iskazivali poštovanje za pomoć koju su davali vlasniku — timarili su ih i njima se dičili. Tako je sve do danas.

Pokladno jahanje održava se u sjećanje na nekadašnje graničare, koji su u vrijeme Vojne krajine čuvali savsku granicu. Sredinom sedamdesetih godina prošlog stoljeća običaj su obnovili Županjci, a danas se pokladna jahanja održavaju u nizu naselja Slavonije, Srijema i Baranje — među njima i u Cerni.

Pokladna jahanja počinju ubrzo nakon Sveta tri kralja i traju do Čiste srijede, kojom počinje korizma. Svako naselje ima svoj termin, pa se povorke kroz cijelo pokladno razdoblje izmjenjuju iz sela u selo.

U Cerni se jahanje tradicionalno održava u pokladnu subotu. Točan datum za tekuću godinu objavljuje se u rubrici Novosti.

Konjaničke povorke obilaze naselje i ulaze u dvorišta domaćina, koji ih dočekuju jelom i pićem uz tamburaše. Jahači ponosno jašu urešene konje, a topot kopita isprepliće se s pjesmom.

Za sudjelovanje vrijede pravila: jahač mora biti u narodnoj nošnji — rajtozne, rubina, špenzl, kožun i čizme — a konj uredan i pripremljen. Organizatori pravila objavljuju prije svakog jahanja.

U povorci sudjeluju konjogojske udruge s područja općine i susjednih mjesta. Prijave se zaprimaju preko organizatora, a upit možete poslati i općini putem kontakt obrasca.