Proslava završetka žetve
Kada je žetva završena, priređuje se u nekim krajevima kod bogatijih gospodara svečanost, kako bi se u radosti i zabavi proslavio sretni završetak žetve. Žeteoci dolaze na urešenim kolima s glazbom u dvorište gospodarevo gdje ih na ulazu čeka slavoluk. Lijep običaj s vijencem ili krunom od klasja je u središtu takve svečanosti, koja u veselju, pjesmi i plesu često traje dugo.
Povijest žetvenih svečanosti
Dr. Milovan Gavazzi, jedan od najznačajnijih hrvatskih etnologa 20. stoljeća, u časopisu Obitelj u kolovozu 1933. opisuje žetvene svečanosti kao događaje ispunjene veseljem, pjesmom i plesom. Nacionalizacija i eksproprijacija nakon 1945. godine, uz zatiranje narodnih običaja, ugasili su ovakva narodna veselja. Tek sedamdesetih godina, folklorni susreti poput Đakovačkih vezova i Vinkovačkih jeseni počeli su obnavljati te običaje, prvo u gradovima, a potom i u manjim mjestima.
Prve Žetvene svečanosti u Cerni
U Cerni su prve Žetvene svečanosti organizirane 1977. godine. Antun Biljan, upravitelj u Poljoprivrednoj zadruzi Napredak iz Županje i predsjednik seoske organizacije SSRN-a u Cerni, predložio je da se proglašenje najboljih proizvođača pšenice organizira u Cerni pod nazivom Žetvene svečanosti. Manifestacija je trebala biti krajem srpnja kako bi se obilježio dan ustanka naroda Hrvatske (27. srpnja). Ideja je dobila politički blagoslov i podršku lokalne zajednice.
Manifestacija je uključivala prikazivanje narodnih običaja vezanih uz žetvu, popratne sadržaje poput trke ulicama Cerne, biciklijade do Šiškovaca, utrke motornih i veslačkih čamaca na Bosutu. Značajno je bilo i uređenje sela, čišćenje Biđa i Bosuta te izbor najljepše okućnice.
Kulturni i društveni život
Žetvene svečanosti u Cerni postale su prepoznatljiv kulturni, umjetnički, sportski, društveni i gastronomski događaj. Uz prikazivanje narodnih običaja, organiziraju se izložbe narodnih nošnji, ručnih radova, kolača i slika. Na prvim svečanostima nastupili su KUD-ovi iz Drenovaca, Soljana, Gradišta, Rokovaca i Cerne.
Na manifestaciji se natječu proizvođači šljivovice, organizira se Bosutski kotlić, izbor najboljeg fiša, Žetveno jahanje i izložba inovacija Cernaexpo. Žetvene svečanosti imaju svoju zastavu i grb, a od 1991. godine održavaju se povodom Dana Općine i Velike Gospe, osim 1995. godine tijekom oslobodilačke akcije Oluja i 2020. godine zbog pandemije Covid-19.
Organizacija i sudionici
Organizaciju Žetvenih svečanosti vode brojni volonteri i članovi lokalnih udruga. Uspjehu prve, a potom i idućih priredbi značajno su pridonijeli tadašnji predsjednik KUD-a Tomislav Zvonko Pavlović i ravnatelj škole Ivan Kunčić. Broj sudionika se povećavao iz godine u godinu, a program je postajao sve bogatiji.
U svečanoj povorci “Žetva nekad i sad” sudjeluju gostujući KUD-ovi, mehanizacija, vatrogasci i brojni drugi sudionici. Dan prije organiziraju se izložbe, natjecanja i razne aktivnosti za djecu i odrasle.
Moderni program Žetvenih svečanosti
Žetvene svečanosti danas uključuju bogat program koji traje nekoliko dana. Sudjeluju gotovo sve ceranske udruge, a manifestacija je prepoznata kao značajan kulturni i društveni događaj. Bira se motiv Žetvenih svečanosti i najljepše prigodno uređena okućnica. Organiziraju se turniri u tenisu, boćanju, pikadu i šahu, izrada drvenih skulptura, predstavljanje Airsofta, razgledavanje turističkih sadržaja i dane otvorenih vrata DVD-a Cerna.
U dječjem programu sudjeluju učenici s recitacijama, mađioničar i Gradsko kazalište Joza Ivakić s predstavom Crvenkapica. U večernjim satima pod šatorom nastupaju tamburaški sastavi i koncerti. KUD Tomislav organizira revijalni program i svečanu žetvenu povorku “Od sjetve do žetve”. Manifestacija završava vatrometom i nastupom gostujućih KUD-ova.
